Opis
Radi se o prvom katalogu franjevačkih crkava izgrađenih na hrvatskoj obali od početaka javljanja do kraja 16. stoljeća, sveukupno njih 35, koji donosi cjeloviti sveobuhvatno istraženi korpus franjevačke arhitekture toga prostora i vremena. Premda je većina tih crkava bila i do sada poznata, proučavana u sklopu pojedinih širih problema ili, pak, monografski obrađivana, nije nikada bila prikupljena brižljivim deskripcijama, nacrtima i fotografijama na jednome mjestu. Tema rada vezana je uz jedan od iznimno važnih segmenata hrvatske srednjovjekovne umjetničke baštine, koja se po prvi puta obrađuje i predstavlja na ovako cjelovit način. Sustavno su obrađeni i katalogizirani svi istraženi spomenici srednjovjekovnog franjevačkog graditeljstva na hrvatskoj obali građeni do kraja 16. stoljeća, te su smješteni u sustav otprije razrađenih tipoloških obrazaca. Temeljna metoda istraživanja koja se nametnula bila je inventarna, ona proizlazi iz terenskog istraživanja, i s njom je kombinirana statistička, a obuhvatila je proučavanje literature i postojeći većsistematizirani materijal, što je omogućilo upotpunjavanje spoznaja stečenih na terenu. Težište istraživanja bilo je na dodatnom prikupljanju i obradi terenskih podataka koji su poslužili cjelovitijoj i iscrpnijoj deskripciji crkava. Kataloški obrađena i predstavljena spomenička baština franjevačkih crkava na predmetnom području i u proučavanom razdoblju oslikava pojedine modele i omogućuje raspoznavanje uvjeta koji su utjecali na prihvaćanje nekih postojećih predložaka, inovacija i ograničenja koji su rezultat specifičnih regionalnih situacija. Ovaj rad predstavlja, do sada javnosti nedovoljno poznat, pregled tog segmenta graditeljske baštine u kojem je svaka građevina iscrpno kataloški obrađena u svim bitnim elementima svoje pojavnosti: smještajem, dimenzijama, tlocrtom, opisima unutrašnjosti i vanjštine s obradom svih arhitektonskih elemenata (ziđe i istaci podziđa, potpornjaci, vijenci, prozori, portali, prozorske ruže (rozete), trijumfalni lukovi, svodovi, rebra, konzole), prijedlogom datacije i navođenjem najvažnije literature, po kronološkom slijedu njezina objavljivanja, u kojoj je navedena činjenična faktografija svake obrađivane crkve. Ovakav koncept popraćen je arhitektonskim snimkama i određenim brojem fotografija, tablicama te zemljovidom koji prikazuje rasprostranjenost franjevačkih crkava izgrađenih do kraja 16. stoljeća na hrvatskoj obali, koji pridonose boljem tumačenju napisanog. Radi se o obimnom poslu visokog stupnja analitičke obrade srednjovjekovne franjevačke graditeljske baštine koja ima izuzetnu nacionalnu važnost i vrijednost. Ovakva obrada korpusa franjevačkog graditeljstva do sada je nedostajala povijesno- umjetničkoj struci i buduća proučavanja tog segmenta naše baštine, odnosno daljnja monografska istraživanja, kao i širi uvid u temu, bit će sada značajno olakšani.
