Description
Temelj istraživanja autorice bila je parcela za izgradnju stambene arhitekture unutar zidina grada Dubrovnika. Veličina parcele bila je jednaka veličini zgrade. Zbog toga veličina parcela određuje i veličinu zgrada, koje ukomponirane u ulični raster čine gradsku matricu. Kako se u različitim povijesnim razdobljima veličina i oblik parcele mijenjao, tako se i gradnja prilagođavala raspoloživom prostoru. Autorica analizira dosadašnje rezultate istraživanja o postanku Dubrovnika, istražuje prijelomne faze u izgradnji Grada u kojima se događaju značajnije promjene gradske matrice, te analizira graditeljske elemente današnje matrice. Istražuje povijesne izvore o regulacijama, o dimenzijama ulica, parcela, kuća počevši od 13. stoljeća i prevodi ih u metrički sustav. Na danas neizgrađenim lokacijama (detaljno obrađene u magisteriju), obrađuje i identificira veličinu neizgrađenih parcela. Na kraju daje usporedne analize veličine parcela iz povijesnih izvora i danas neizgrađenih lokacija, te dolazi do očekivanih podataka o podudaranju dimenzija u 90% slučajeva (u okviru mjerničke pogreške). Upravo ta činjenica upućuje na višestoljetni kontinuitet izgradnje tijekom koje se poštivao unaprijed određeni prostor za gradnju i zadani ulični raster. Zbog toga ova knjiga predstavlja doprinos budućoj sustavnoj urbanističkoj analizi i valorizaciji urbanih vrijednosti Dubrovnika, naročito onih, koje bi dodatno trebalo proučiti i kroz posebne konzervatorsko-urbanističke uvjete, kao jedinstvene, zaštititi.
